Sanjao sam sinoc oca mog, kako sjedimo
pod krosnjom drva visnjinog i pricamo
dok na nebu milijun zvijezda sja
a vjetar nosi s juga miris djetinjstva

Reci sine k’o sad budi te, kao nekad ja
je l’ ti zivot kazna ili je nagrada
je li ovo sveta zemlja ta
koju smo snili tako dugo vremena

Ref.
Reci mi da znam
dugo vec ja putujem sam
je l’ se bar za me pomolis
i kad umres da l’ se vracas ili odlazis

Nisam oce to je istina, tebe slusao
previse sam puta ljudima, vjerovao
al’ ne skrivam svoje oziljke
vec ih nosim kao da su medalje

Sanjao sam sinoc oca mog, kako sjedimo
pod starom krosnjom visnjinom i sutimo
sve je vec odavno receno
al’ zalud uvijek iste greske pravimo

Ref. 2x