Nikud moje staze ne vode
i sve su slepe ulice
pod tvoje prozore me odvode
da brojim tudje poljupce

Jos te sretnem kao slucajno
bar da ti ruku dodirnem
i pravim se da sve je normalno
a borim se da ne puknem

Ref.
Pitas kako mi je, a ja oci krijem
smehom suze pokrijem kad mi dodje
disem, al’ ne zivim jer jos sebe krivim
kad sa njim kraj mene prodjes

I kad te sretnem kao slucajno
i kad ti ruku dodirnem
ja pravim se da sve je normalno
a borim se da ne puknem

Ref.