Bijah mali kao dica mnoga jahah konje kroz selo i polja u tom trku viko sam od srice al si lipa Slavonijo moja Nesto brzo prohujase dani nestasluku prominise viru podize me vrtlog od sudbine i spusti me ovdi na severu Ljuljase me talasi zivota procvjetale lomise mi grane mrazevi mi prosarase kosu i obrve cesto namrskane I sto dalje ceznja bese veca kupih konja legolaza vrana kupih konja da me na te sica da utihne u dusi mi rana Al u konju bese srce moje svud po svitu pominju mi ime stani Marko zivota ti tvoga ajde amo ti sokacki sine Sirim ruke od tuge i milja i poljupce saljem svud bezbroja konja gledam a potajno mislim di si sada Slavonijo moja konja gledam a potajno mislim sta mi radi Slavonija moja
Tekst pesme
